Mandoline su žičani trzalački instrumenti koji se susreću u brojnim oblicima i veličinama, ovisno o periodu i stilu glazbe u kojem se pojavljuju.
U 18. stoljeću je mandolina bila jedan od najpopularnijih instrumenata u Italiji i Francuskoj. Tada se pojavljuje napolitanska (napuljska) mandolina koja ima 4 dvostruke metalne žice ugođene na kvintu. Tijelo ove mandoline karakterizira ravna prednja ploča, te zaobljen stražnji dio tijela, što ju čini vrlo specifičnom i po čemu podsjeća na lutnju. Iz ovog oblika mandoline razvio se i njezin današnji standardizirani oblik. No, u istom periodu mandolina postaje sve popularnija i u Austriji, privlačeći pozornost čak i skladatelja klasične glazbe pa ju možemo susresti i primjerice u djelima Vivaldija, Mozarta i Beethovena.
Pored navedenih, specifične su i portugalske mandoline, koje svojim izgledom odudaraju od prethodno spomenutih jer zadnja strana instrumenta nije zaobljena, već ravna. Takve mandoline često susrećemo i kod hrvatskih majstora glazbalara, pa su specifične i za naše podneblje.
No, mandolina je s vremenom postala i zaštitni znak bluegrass glazbenog stila. S obzirom da se radi o glazbi koja se izvodi u stajaćoj poziciji, a tradicionalna mandolina okruglog zadnjeg dijela trupa je bila nepogodna za takav način izvedbe, došlo je i do promjene oblika tijela instrumenta. Zadnja strana mandoline u bluegrass izdanju također je postala gotovo ravna, a prednja ploča dobila je lagano zaobljen oblik.
Tijelo mandoline je šuplje, a razlikuju se osnovna 2 oblika, a-stil i f-stil. Mandoline a-stila imaju oblik suze (teardrop-shaped), dok f-stil mandoline imaju karakterističan gornji dio trupa u obliku stilizirane drvene spirale. Osim toga, postoje i dvije vrste otvora, klasičan okrugli otvor za zvuk i moderniji koji čine 2 f-oblika otvora, sličnih onima na violini. S obzirom na oblik i spomenute otvore za zvuk, razlikuje se i zvuk mandoline. A-stil mandoline imaju obično puniji, tamniji ton, dok mandoline f-stila imaju svjetliji i probitačniji ton.
U bluegrass glazbi mandolina dolazi u kombinaciji s gitarom, violinom, benjom, kontrabasom te ponekad i dobrom.
Tradicionalni štim mandoline je GDAE, kao i kod violine.